Iako studij očne optike na Veleučilištu Velika Gorica već osam godina ima dopusnicu za rad, sad već oko 120 školovanih inženjera optometrije u Hrvatskoj radi u sivoj zoni, jer njihovo zanimanje nije zakonski regulirano.
Kad se zbroje sve školarine i u opremu škole, u školovanje optometrista dosad je uloženo 10-ak milijuna kuna, tvrde u Hrvatskom društvu optičara i optometrista (HDOO), piše Poslovni dnevnik.
Predstavnici Društva godinama traže da institucije usklade regulativu, što bi, kako tvrde, donijelo zdravstvenom sustavu i korisnicima, povećalo prihode optičarskim radnjama, ali i rasteretilo oftalmologe, koji bi imali više vremena baviti se primarnim poslom, patologijom oka. To više što je prvi pregled oftalmologa u hrvatskim bolnicama pri vrhu na listama čekanja, s prosječnih 145 dana i gotovo 14 tisuća otvorenih narudžbi.
Inače, optometrija je razmjerno mlado zanimanje koje je proizašlo iz optike, i uglavnom se bavi korekcijama vida, od određivanja dioptrije do prepoznavanja koje traže usluge oftalmologa.
Najrazvijenija je u SAD-u i nalazi se u nomenklaturi zanimanja u 12 zemalja EU, gdje se najbolje integrirala u zdravstvene sustave u skandinavskim zemljama, Španjolskoj, V. Britaniji.